Krumpir su u Europu iz Amerike donjeli Španjolci u drugoj polovici 16. stoljeća. Danas su krumpiri osnovna hrana u mnogim dijelovima svijeta i sastavni su dio većine svjetskih opskrba hranom.
Na loš glas krumpir je došao zbog čipsa i pomfrita, no kada se kuhaju na pravi način – bez hrpe maslaca, ulja, sira ili vrhnja – krumpiri su veoma zdrava namirnica. Krumpir je malo kaloričan – pečeni krumpir srednje veličine sadrži samo oko 110 kalorija. Dobar su izvor vitamina C i B6, mangana, fosfora, niacina i pantotenske kiseline.
Iako krumpir posljednjih godina opada u popularnosti, zbog interesa za hranu s malo ugljikohidrata, ne treba ga ipak izbaciti iz prehrane jer vlakna, vitamini , minerali i fitokemikalije koje on pruža mogu pomoći u suzbijanju mnogih bolesti i blagodati ljudskog zdravlja.
Osim toga, Australac Andrew Flinders Taylor je 12 mjeseci jeo samo krumpir. Nakon toga je obavio zdravstveni pregled i imao je odličnu krvnu sliku i fit izgled jer je sagorio nakupljene masti iz tijela – skinuo je 50 kilograma. Ovo svakako ne preporučujemo, samo dajemo do znanja koliko je krumpir hranjiv.
Krumpir sadrži antioksidanse (poput flavonoida, karotenoida i fenolnih kiselina) koji sprječavaju stvaranje štetnih slobodnih radikala, a to su reaktivni atomi koji se mogu akumulirati u vašem tijelu i pridonijeti kroničnim bolestima.
Krompir sadrži folat koji igra ulogu u sintezi i popravku DNK i na taj način sprječava stvaranje mnogih vrsta karcinoma zbog mutacija u DNK.
Unos vlakana iz voća i povrća poput krumpira povezan je s smanjenim rizikom za kolorektalni karcinom.
Sadržaj vlakana u krumpiru pomaže u sprječavanju opstipacije i potiče pravilnost zdravog probavnog trakta.
Najbolje je kupiti krumpir koji je nepakiran i neopran, kako bi se izbjeglo nakupljanje bakterija. Pranje krumpira rano uklanja zaštitni premaz s kože. Krumpir treba skladištiti na temperaturi između 7 i 10 stupnjeva Celzija, u tamnom i suhom okruženju, poput podruma ili smočnice.
Izlaganje suncu može dovesti do stvaranja solanina, zbog čega će krumpir postati zelen, dok čuvanje krumpira u hladnjaku uzrokuje da se njihov sadržaj škroba pretvori u šećer. To može dati neugodan okus.
Također, krumpir se ne smije čuvati kraj luka, jer oba povrća ispuštaju prirodne plinove koji uzrokuju da drugi propadne. Uz to napomenimo da uklonite truli krumpir kako biste spriječili da se ostatak pokvari.
Koji je najzdraviji način za jesti krumpir? Cijeli. Nemojte ga uvijek oguliti. Ispecite ga cijelog u pećnici. Koža krumpira ima više hranjivih sastojaka od unutrašnjosti krumpira. Ima puno vlakana, vitamina skupine B, kalcij i druge hranjive tvari. … A budući da krumpirova kora ne sadrži masnoće, kolesterol i natrij, ona može biti dio zdrave prehrane za mršavljenje. Osim toga postoje mnogi specijaliteti gdje se priprema samo krumpirova kora.
[Obiteljska kuhinja,
Obiteljska kuhinja Kuhajmo zajedno!